Project Canterbury

O LOGLUE

TA ENGLAND

O TUR LOGLUE

SI TAGAI?

______________________________________________

O Letter

I JOHN MANWARING,

I Bishop ta Melanesia o Tavelimai,

Me rave mun gagai nol anana.

_______________________________________________

_________________________________________________________

Melanesian Mission Press, Guadalcanar, British Solomon Islands. 1926.

Transcribed by the Right Reverend Dr. Terry Brown
Bishop of Malaita, Church of the Province of Melanesia, 2007


[3] O LOGLUE TA ENGLAND

O TUR LOGLUE SI TAGAI?
______

+ JOHN, i Bishop ta Melanesia, mun ra Gagapalag tara sul anana.
______

RAGAI, RA NANATUK,

Na gate maros ran o varkesa amairasei we tataga i Lord inina Jesus Christ; panava nau me ronotag si iragai we tataga nalinan i Bishop ta Rome, we logia was i Pope, we vava vasigtag inina; was, "Iragai tape Loglue ta England we ava, nor o Laglue natanopane-tanun gegese, gate tur Loglue ilo. Iragai gegese we kata ape Bishop ta Rome, ineira nane vires talo tur Loglue non Christ."

O manigiu ilone na tete toga rorono lai, pa namok ran si na rave at mun kamiu o nun, si kam te valui goro lai irasei we vava vasigtag inina.

O Loglue me qeteg a Jerusalem, alo Qon Pentecost, alo God o Vui we Rono me siwo ma sin manag ra Sala nan apena.

Paso nan, mun o gagapalag namora Sala tarasei me tataga ineira, o Loglue me gao val vanua nan a marama.

[4] Isei gate gilala isei me qeteg o Loglue a Rome, panava alo qonin S. Paul nina we gilala si o tuan tanun a Rome we tataga veta o Linai.

Tamaine gina, isei gate gilala isei me qeteg o Loglue a England, panava alo tau 300 ape kule Jesus me wota, nina we ilo suar o Bishop pultol ta England we pirin ape Vagtuwale Liwoa namora Bishop nan talo Loglue.

Alo qon nan ilone o laqlaqe vanua me log si ROME, we poa aneane, wa i Maranaga liwoa talo qon nan ilone me toga aia. O manigiu ilone i Bishop ta Rome we liwoa amaira Bishop nol. Ineia o moai amaira.

Panava o sotaliva we poa me qaloa, wa ni me vava was, "Na gate moai gese amaira Bishop nol, panava o maranaga goro neira nol."

Nan ra Bishop nan me vava was, "Ape sava?"

Nan neia wa, "O manigiu i Jesus me vareg i S. Peter mun maranaga goro ra Sala nan, wa S. Peter me Bishop a Rome, wa inau Bishop a Rome."

Nan neira wa, "Eke!" o linai we garaqa iloke! Gate ilo suar avea alo Raverave we Rono nan was, S. Peter we maranaga goro ra Sala nan. Valsei we nonom si ni me Bishop a Rome, panava o roroi gegese, wa si ta tamaine, gate manigiu ape ko te maranaga, o manigiu gegese ko we toga alo vanua ni me toga ti aia. Kamam tete vav vasgotiko mun maranaga tamaine."

Paso nan ineia, o Bishop ta Rome, we vava was, "Isei gate kata amenau gate talo Loglue." Wa o tuara Bishop we menaro ran me valui goro wa, "Si [4/5] ta tamaine, ko gate vure lue ra Bishop nan we sea nan o Loglue, pa we vure lue keluko."

Panava ra Bishop ta Rome qale sotal kelura tamaine, wa me maros we maranaga goro o Loglue nol.

Tamaine o tau we qoqo me paso, wa o tuara Bishop ta Rome me sotal kelua goro ra Bishop nan talo Loglue a Constantinople, wa ineira me lologagara apena, qara vava wa, "Kamam tete pulpul mulan amaiko." Qara qeteg o vilewora alo Loglue, o manigiu o sotaliva namora Bishop ta Rome.

Nan o tau we mano qoqo me paso ti, wa nina we ilo suar si ra Bishop ta Rome gate vava vires was, "Kamam ra maranaga talo Loglue;" panava, "Ra maranaga tama ra maranaga nan we sea mulan."

Namora o vavtig vagalo apena, namora ra Vavakae apena, namora ra tanun liwoa nan apena, tama ra maranaga talo marama iloke.

Panava, isei we maro we maranaga, namona ran si ni meresom, si ta tagai, ni te rusag gasavai ragai anana?

Tamaine gana, alo qon nan ilone, ra Bishop ta Rome me nonom aneane ape som, me sikesike avea avea amaira Loglue nan a marama.

Wa me sike mulan amaira ta England.

O tau we mano qoqo ira ta England me le o som we qoqo mun i Bishop ta Rome, panava gate maul aneane, neira me qeteg wutoto apena, ti vava wa, "Ape sa kamam te la o som vagae mun kamiu? Vaga qoqo kamiu we savrag o som iloke mun ra [5/6] tavalalea mun i Maranaga ta England. Gate wia tamaine!"

Paso nan, alo qon nan ilone, isei, nasasana HENRY VII., me King a England. Ni me maros we ge maremare non o marana, wa me sike isei, natun i maranaga liwoa, sin lag amen natuna i moe mera, nasasana ARTHUR. Ni me ilo suar natun i Maranaga ta SPAIN, alo qon nan ilone o maranaga liwoa aneane; wa tataga o linai talo vanuana, me paere amen o maranaga ta Spain natuna, nasasana KATHERINE.

O maranaga ta Spain ilone me mawui, wa me le at natuna, wa o som liwoa ran amaia, mun rasoan Arthur.

Me viletuwale irara, pa rara gate toga tuwale veta, wa Arthur me mate. O linai was, si ta tamaine, te la kel o som ilone neira me taur alo me viletuwale Arthur tana Katherine.

Panava Henry gate maros we ge tamaine, wa we maros mulan we pulpul amen i Maranaga ta Spain.

O manigiu ilone ni we maros si i varue mera i HENRY, te lag amen rasoan tasina, me matevtagia veta. Panava o Loglue we gatogoro maremare nan sei wa lag amen tasin rasoana. Panava Henry we liwoa, wa tainan Katherine we liwoa mulan, wa rara me paere amen i Bishop ta Rome, si ni ukeg muneira si neira ge tama o Loglue me gatogoro veta; wa i Bishop ilone gate maros we tavalalea mun o maranaga pulrua we liwoa tamaine, wa me mawui apena. Paso nan Henry me lav rasoan Arthur mun rasoana.

[7] Nan i Henry ilone me leas tamana mun King a England, mun o sasai HENRY VIII. Ineia nane, ira ta Rome we vet ilokenake was, me qeteg o Loglue ta England. Nina qara ilo si iloke we nun si tagai.

Henry VIII, me King veta, wa me wota munia tana Katherine o natmera we mano qoqo, pa neira nol me mate alo qale tete, tuwale vires, o malamala nasasana MARY, qale esu.

Nan Hnery me maros ran natuna sin leasia mun maranaga anaisa, pa tete lai. Nan ni me qeteg we nonom rorono was, "Ape sa natuk o mereata tagai? O manigiu wun, nau me lag amen rasoan tasik!" Wa ni me sike sin gevtagia.

Wa mulan, nataun Katherine we qoqo nan nataun Henry, wa ni me ilo suar veta o tuara tavine, ni me marosia sin leas Katherine mun rasoana. Na gate maros we gale kamiu si namatevun Henry we wia; tagai nan! pa we tatas ran; nau we sike gese was o nun si ni me qeteg o Loglue ta England si tagai?

Sowo, fama na me vava ti, Henry we maros we gevtag Katherine wa we lag amen o tavine we sea.

Tamaine, ni me rave mun i Bishop ta Rome wa, "I Bishop ilone, ko we leasia ilokenake a Rome, me ukeg mun nau si na lag amen rasoan tasik. Ilone gate wia wun; ka rave kel ma si na te gevtagia apena."

Paneva i Bishiop ta Rome gate maros we leasag o vavae namon i tuara Bishop ta Rome, wa mulan ni gate maros we tavalalea mun taman Katherine. [7/8] O manigiu ilone ni me rave kel wa, "Na te sikesike apena, wa te vatran at o tanun anak we lolomaran ran si ni pirin ape we veveg apena."

Ni we rave tamaine o manigiu ni gate maros mulan we tavalalea mun Henry.

Pa ilone gate sasarita mun Henry. Ni me qeteg veta we nustup Katherine, wa we toron aneane ape tuara tavine.

O manigiu ilone ni me log tuwale ra menaro talo vanuana, ti varusira wa, "I Bishop ta Rome we leas lai o lea nan talo Loglue si tagai?"

Nan neira me gogolo i King, ti valui goro wa, "Tagai ran!"

Paso nan ni me varusira wa, "O manigiu ilone ro Ketherine rasoak si tagai?" Nan neira wa, "Tagai."

Paso nan ni me varusira mulan wa, "I Bishop ta Rome we liwoa a England si tagai?" Nan neira wa, "Tagai."

Paso nan ni me paere amaira si neira a rave siwo nor o nonomia nan apena, tataga ni we vareg, wa neira me mawui, ti rave wa, "I Bishop ta Rome gate Qat-Loglue ta England, i King gegese we liwoa alo vanuana."

Wa neira ta England me gevtag i Bishop ta Rome mun maranaga gorora.

Panava Henry gate gevtag o Linai, gate qeteg o linai we sea. Ira Bishop nan a England qale toga alo tanora, nirua si nitol veres me leasag, wa Henry me iloraka irasei we sea sin leasira, wa ira Bishop nan me tanovira tama we tuai.

[9] O Linai nol we tama we tuai, neira qale tataro alo Ima we Rono nan tama we tuai. Gate sava tea we garaqa, panava iloke gese wa, "Kamam gate maros i Bisihop ta Rome ni liwoa goro kamam." Pa iloke mulan gete tur gene we garaqa, ape alo qetegiu ran ira Bishop ta Rome gate nonom ilo si neira we liwoa aia.

Nina te vava qatutui tamaike apen Henry VIII. wa, "Namatevuna we tatas ran, panava ineia we liwoa ran, wa ira liwoa talo Loglue ta England me tataga non o maros, wa me vava lue o nun, was, I Bishop ta Rome gate liwoa iake alo qetegiu ran, wa gate liwoa mulan ilokenake.

Tamaine, alo qonin Henry, o Loglue ta England me rowolue nan napanen i Bishop ta Rome wa we toga wasawasa tama alo qetegiu ran.

Panava nor o nomtup wa nalinara qale toga tama vagae, gate sava tea we garaqa tiqa.

Tamaine Henry me mate, wa natun tuara rasoana me leasia, nasasana Edward. Ineia o reremera gese, wa ni gate esu maul.

Nan alo qon nan ilone o tanun nan we qoqo me qeteg we leasag goro nalinan i Bishop ta Rome. Neira we mano qoqo qara qeteg menaro; qara vasogo lai o Raverave nan we Rono alo gato me rave ti alo qetegiu, qara ilo suar si o linai ta Rome we sea nan o linai talo we tuai ran ma. Qara ilo suar si Jesus gete vareg i Bishop ta Rome mun maranaga; qara ilo suar si Jesus me vet ape Wine alo Ganarono wa, "Tur ima NOL iloke," pa ira ta Rome me vet was ra Priest nan vires te ima lai non o [9/10] Lasa. Wa o gene nan we mano qoqo tamaine o sul qara lolomaran apena.

Tamaine, alo vanua nan we qoqo, Scotland, Germany, wa takele France, wa Switzerland, o tuaniu me qeteg we vava tamaike wa, "O Loglue ta Rome me galegale kamam ape gene nan we qoqo, o nun tagtagai ran amaira, kamam te gevtag ran o linai nol tapena, qara qeteg o Loglue we garaqa."

Panava namatevura ta England gate gaplot tamaine, Neira me vava wa, "O tuan linai nan amaira ta Rome gate nun wun, panava tete vava wa si val linai namora o linai galegale gegese. Tagai nan. O tuan Linai tapena nina we ilo suar alo Raverave nan we Rono, tete vava lai si iloke nan gate nun. Nina tete qeteg o Loglue we Garaqa; tagai nan, nina qale maros we tataga nalinara Sala tara Rono nan, panava nina te wurvag o linai nan nina me ronotag amaira ta Rome, wa o linai nan nina gate ilo suar lai alo Raverave we Rono, si alo raverave nan namora talo we tuai ma; ilone nane nina te gevtag, panava nalinara Sala tara Lolomaran talo we tuai, nina te qale katakata maremare apena."

Sowo, neira me ge tamaine, wa me rave leas o Book Tataro nan alo vavae ta England, ape we tuai neira me tataro alo vavae ta Latin vires, wa o tuan linai neira we nomvaruarua apena neira gate qisan. Panava o Loglue qale toga gegese, ira Bishop talo we tuai qale tanov irasei we sea mun Bishop, wa valval sei me vava maremare ran was, "Nina gate maros we gevtag o Loglue non Christ tara Sala nan, panava te gevtag gese o linai galegale nan ta Rome.

[11] Tamaine, Edward me mate, wa Mary, natun Henry tana Katherine, me leasia. Mary qale kata ape linai ta Rome, wa ni me lag amen o tuara King ta Spain, we kata maremare mulan apena.

Nan o Loglue ta England me pulpul kel amen o Loglue ta Rome. Pa gate Loglue we sea, qale log was, "O Loglue ta England."

Panava Mary me gege aneane iragai qale maros we tataga o Linai ape qonin Edward, gate maros we lav vasgot o linai nol ta Rome. Wa o manigiu ilone iragai ta England me qeteg we nustup o sasai "Rome" was "Roman."

Nataun Mary gate qoqo, pa ni me mate, wa ELIZABETH, natun Henry tana varue rasoana (rasoana pul laveatea ni me lag ti amaira) me leasia.

Elizabeth we tama Henry, ni we maros o linai nan talo we tuai, panava ni gate maros ira ta Rome, wa ira ta Rome we nustupua.

I Bishop ta Rome me rave o Letter, ti vet wa, "Elizabeth gate Queen; isei ta vus mateia, ni we gagapalag o gagapalag we wia."

Ira ta England me gilala apena, wa me qeteg we gege irasei nol qale kata ape linai nan ta Rome. Eke! magarosa o Loglue alo qon nan ilone, ragai; i tasiu me nustup tasina, i mama me nustup natuna, i rasoai me nustup rasoana.

Panava napugansei, ragai?

Napugan i Pope ta Rome gegese, ape i we sike si a vus mate ro tavine ilone ira ta England me iloraka mun Queen gorora.

[12] Panava, nan o qon nan ilone me qeteg o varkesa we poa ran amaira ta Rome wa amaira ta England.

Neira nol me kita aneane, me gege aneane rasei gate pulpul amaira. Tete vava lai si isei we tatas nan i tuara; panava si te sike o tur qetegiu, nina te ilo suar o gene tuwale vires, was, O SOTALIVA NAMORA BISHOP TA ROME, we maros we maranaga goro o marama nol.

Alo i Bishop ta Rome me ilo vaglala si ni tete lalakete nan o sul ta England, ni me vet si ni te vure lue naira nan o Loglue, wa me rave o raverave apena. Panava o mana tagai amaia si ni vure lue isei gate gevtag o Linai namora Sala tara Rono nan!

Tagai nan. Ni gate vure lue nina nan o Loglue, pa ni me sal mot kelua nan nina.

Nina qale toga o tur Loglue, we tataga nalinara Sala nan. Ra Bishop amenina te vasogo lai nasasara me tanovira gai nina ra Sala ran. Nina qale gagapalag o Sacrament nan tama ra Sala tara ragai talo Loglue alo qetegiu me ge ti; gate qeteg o linai nan we garaqa, o nonomie tanun gegese, pa qale kata maremare ape Linai nan o Loglue nol me lav nan navalara Sala nan.

Ira ta Rome me gevtag nina, nina gate gevtag o Loglue; wa, si neira te gevtag ilokenake o linai nan we garaqa, o nonomie tanun gese, neira me tataga ti wa qale tataga, o manigiu tagai apena si inina wa ineira tete pulpul kel; panava, alo neira qale ava alo nor o line vatvatogo, qale vet was, [12/13] "Ira ta England gate tur Loglue," nina tete pulpul lai amaira, wa o Loglue tete Tuwale-wora a marama, tama alo qetegiu, wa tama i Lord inina i JESUS CHRIST we maros.

_______

Inina Tataro.

LORD JESUS CHRIST, Ko me vava munra Sala we Rono anama wa, "O Tamata Nau we le at mun kamiu, Mok o Tamata Nau we ukeg mun kamiu;" Nipea nonomkel ape pugamam, panava ape Nom o Loglue we nomtup, wa Ka le at mun kamam nol o Tamata wa o Pultuwale tama Ko we maros; Ko we esu wa we maranaga amen o Mama wa o Vui we Rono, God Tuwale ran, ti tuai ti tuai. Amen.

_____________________________


Project Canterbury